Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba

Vi ste na stranici: Naslovnica

Povijest hitne pomoći

Na pročelju kuće u Prilazu Gj. Deželića 23 nalazi se spomen ploča podignuta 1929. godine s natpisom:

"OVDJE SE RODILA 13.IX.1909.ODLUKA OSNUTKA DRUŠTVA ZA SPASAVANJE U ZAGREBU KOJU U ŽIVOT PRIVEDOŠE BRAĆA HRVAT. ZMAJA 16.X.I.G."

Ponudu za osnutak ovog humanitarnog društva dao je Emilij pl. Laszowski (1869 - 1949), znameniti povjesničar i veliki meštar "Braće hrvatskog zmaja" - društva koje je nekoliko desetljeća djelovalo na promicanju hrvatske kulture. Neposredni povod ove inicijative bio je tragičan događaj koji se dne 13. rujna 1909. zbio na pločniku Prilaza 23. Služavka Katarina Hedrich okliznula se perući prozor i pala na pločnik s II. kata. Laszowski, koji je tuda prolazio, bio je užasnut agonijom nesretne žene kao i svojom nemoći i nemoći prisutnih da joj pruže pomoć. Nesretnica je ubrzo izdahnula a dalji tijek događaja najbolje se vidi iz ironičnog napisa u novinama idućeg dana:

"... iza same nesreće je prispjelo zdravstveno-redarstveno povjereništvo tako brzo, da je liješina postradale odpremljena u bolnicu Milosrdne braće za ciglih 10 časova od događaja ". (Novosti 14. IX. 1909).

16. listopada 1909. godine. "Braća hrvatskog zmaja" sazvala su veliki zbor u svratištu "Tri gavrana" kojemu su prisustvovali mnogi poznati liječnici, lijekarnici, ugledni građani, predstavnici Zbora liječnika, Crvenog križa, predstavnici raznih dobrotvornih društava, Automobilskog kluba, Zanatlijskog pomoćnog društva i Gostioničarskog saveza.
Na tom je zboru gradski fizik dr. Milan Figatner obrazložio potrebu Društva za spasavanje te je apelirao na pojedince i ustanove da se angažiraju u prikupljanju sredstava.

Prisutni su podržali prijedlog Laszowskog da se "ustroji važna institucija" po uzoru na Wiener Rettungsverein
Izabran je privremeni odbor koji je trebao sastaviti pravila budućeg Društva za spasavanje. U tom odboru bili su: Ivan Ancel, Adolf Uhrlich, dr.Milan Figatner, Mirko Goranić, dr.Roko Joković, dr.Vladimir Katačić, Ante Kontak, dr.Ante Kuhar, dr.Antun Lang, dr.Dragutin Mašek, dr.Ignjac Šoler, dr.Lavoslav Shick, dr.Dragutin Schwartz, dr Tausig i Emilije Laszowski, sve istaknuta imena tadašnjeg javnog života.