Infarkt je odumiranje manjeg ili većeg djelića srčanog mišića nastalo zbog nedovoljne opskrbe krvlju. Najčešći uzrok je začepljenje jedne od koronarnih arterija (žile koje opskrbljuju srčani mišić) krvnim ugruškom. Preduvjet za nastanak ovakvog začepljenja je razvijena ateroskleroza krvnih žila. Razvoj infarkta nosi opasnost od nagle smrti zbog srčanog zastoja. Najveći rizik je u prvim satima od nastanka infarkta.

O aterosklerozi

Ateroskleroza je bolest arterija sa stvaranjem tzv. aterosklerotskih plakova na unutrašnjoj površini žile. Plakovi sužuju lumen arterije i potencijalna su podloga za stvaranje krvnog ugruška. Aterosklerotske promjene počinju se razvijati već u djetinjstvu i polako napreduju tijekom života. Najizraženije su kod starih osoba, ali većina ljudi ima u većoj ili manjoj mjeri razvijenu aterosklerozu. Čimbenici koji pospješuju njen razvoj su: povišena razina lipida ili masnoća (kolesterol i trigliceridi) u krvi, povišen krvni tlak, pušenje, šečerna bolest i stres.

Kako zaustaviti ili usporiti razvoj ateroskleroze?

• Zdravom prehranom. Važno je ograničiti unos masti (pogotovo životinjskih), slatkiša i soli.
• Nepušenjem.
• Održavanjem tjelesne mase u granicama normale.
• Redovitom tjelesnom aktivnošću.
• Po mogućnosti, izbjegavanjem stresa.
• Kontrolom krvnog tlaka, masti i šečera u krvi.
• Osobe oboljele od hipertenzije moraju redovito i dosljedno uzimati terapiju koja će održavati tlak u granicama normale.
• Dijabetičari se moraju striktno pridržavati svih uputa o načinu života.

Statistički podaci o uzrocima smrti govore da jedna trećina ljudi umire od posljedica ateroskleroze, među kojima su i srčani i moždani udar. Zato vrijedi izreka da je čovjek star onoliko koliko su mu stare krvne žile.

 Kada posumnjati na infarkt?

Nažalost, nema sigurnih znakova koji bi jednoznačno ukazivali na srčani udar. Navest ćemo samo najčešće simptome koji bi trebali pobuditi sumnju i potaknuti bolesnika ili okolinu da zatraži liječničku pomoć.

• Bol u prsištu. Bolesnici ju često opisuju kao "pritisak" ili "stezanje". Može se širiti u lijevo (rijeđe desno) rame i ruku, vrat, čeljust. Neki bolesnici osjete bol u gornjem dijelu trbuha.
• Blijeda i znojem orošena koža.
• Mučnina i povraćanje.

Važno je znati da ne moraju svi ovi simptomi biti prisutni. Tako je moguć i infarkt bez bolova. Također, sve navedene tegobe mogu se javiti i kod drugih, često bezazlenih bolesti i stanja.

 POSTUPAK:

• Bolesnik mora mirovati, najbolje u polusjedećem položaju. Ne dozvolite mu hodanje niti ikakvo naprezanje.
• Tabletu Aspirina ili Andola od 300 mg usitnite i dajte bolesniku. Osobe koje boluju od angine pektoris trebaju uzeti i svoju uobičajenu terapiju - Nitroglicerin (Angised) ili Tinidil pod jezik.
• Pozovite hitnu medicinsku pomoć ili prevezite bolesnika što prije u bolnicu.
• Ako bolesnik izgubi svijest, provjerite disanje i krvotok i po potrebi započnite mjere oživljavanja.

Komentari (0)